Tko dolazi na Reviju malih književnosti: Migrantska književnost?

Revija malih književnosti ove godine predstavlja autorice i autore čiji književni radovi objavljeni u antologiji Dobro smo. A vi? progovaraju o migraciji, izgnanstvu i identitetu iz vlastitog, proživljenog iskustva.

Većina gostiju pridružit će nam se uživo u klubu Booksa i Knjižnicama grada Zagreba, dok će nam se dvije autorice pridružiti putem Zooma. Program provjerite na ovom linku, a u nastavku saznajte ponešto o autoricama i autorima koji će nam se pridružiti na festivalu!

Iz Bjelorusije u Berlin pa u Booksu stiže Julia Cimafiejeva, spisateljica i prevoditeljica koja od 2020. godine, nakon sudjelovanja u prosvjedima protiv rezultata predsjedničkih izbora, živi u izgnanstvu u Europi. Nagrađena je uglednom nagradom Hilde-Domin-Preis für Literatur im Exil Heidelberg. U antologiji čitamo izbor poezije iz njene zbirke Krvotok, koji je s bjeloruskog prevela Tatsiana Mazzucchelli, a redakturu je napravila Martina Vidaić.

Hamid Ismailov, disidentski pisac i pjesnik rođen u religioznoj uzbečkoj obitelji u Kirgistanu, danas živi na Zapadu. Bio je prvi pisac u rezidenciji BBC World Servicea, a kritičari njegovo djelo uspoređuju s ruskim klasicima, sufijskim parabolama i zapadnim postmodernizmom. U antologiji je zastupljen kratkom pričom Kameni gost, koju je s engleskog jezika prevela Lara Radović.

Iz Alepa dolazi Muhamad Abd Al Monaem, pisac palestinskog podrijetla, koji je živio u Siriji i do 2011. bio je vlasnik izdavačke kuće koja je objavila više od 600 naslova. Od 2016. živi u Sloveniji, gdje je objavio zbirku poezije, roman i brojne članke, a 2024. primio je nagradu Mediterranean Award. Na festivalu se predstavlja izborom iz poezije u prijevodu Antonie de Castro Burice s arapskog.

Gunel Mövlud, novinarka, pjesnikinja i prevoditeljica iz Azerbajdžana, s 12 je godina bila prisiljena pobjeći iz rodnog grada u Nagorno-Karabahu zbog rata s Armenijom. Radila je za Radio Slobodnu Europu i Meydan TV, a od 2016. živi u Norveškoj kao gostujuća spisateljica. Piše o demokraciji, ljudskim pravima i pravima manjina, a u antologiji čitamo njezinu poeziju u prijevodu Ive Alebića s ruskog.

Fariba Vafi, rođena 1963. u Tabrizu, jedna je od najnagrađivanijih iranskih spisateljica: njezin roman My Bird doživio je četrdesetak izdanja i preveden je na više od deset jezika. Danas živi u Berlinu, a njezin najnoviji roman People from a Previous Life objavljen je 2025. godine. U antologiji donosimo njegov ulomak u prijevodu Azre Abadžić Naveaey s perzijskog.

Putem Zooma nam se pridružuju dvije autorice: Abide Abbas Nesrin, ujgurska pjesnikinja i glavna tajnica Svjetskog saveza ujgurskih pisaca, koja nakon represije nad ujgurskim studentima u Egiptu živi u Turskoj; u Istanbulu piše i predaje ujgurski jezik, a u antologiji se predstavlja izborom poezije, koju je Mateja Pavlic prevela s češkog, te Margaryta Yakovenko, ukrajinsko-španjolska književnica i novinarka koja danas piše za El País, a u antologiji je zastupljena ulomkom iz romana Okupacija, koji je sa španjolskog prevela Željka Somun.

U antologiji su poezijom zastupljeni i Aaiún Nin i Raša Al Kasim. Aaiún Nin nebinarna je osoba koja piše i bavi se vizualnom umjetnošću, rodom iz Angole. Kroz svoj rad istražuje i propituje pitanja rasne, rodne i seksualne diskriminacije, LGBT+ iskustva i migracijskih politika. Njihovu poeziju čitamo u antologiji u prijevodu s engleskog Lare Radović. Raša Al Kasim pjesnikinja je i novinarka rođena u Samari u Iraku. Od 2014. godine živi u Göteborgu u Švedskoj, gdje je svojim književnim radom privukla veliku pažnju. Njenu je poeziju s arapskog prevela Antonia de Castro Burica.

Vidimo se na Reviji malih književnosti, program pronađite na linku!