Hamid Ismailov na blic

Ususret Reviji malih književnosti: Migrantska književnost na naša kratka pitanja kratko je odgovorio uzbečki autor Hamid Ismailov. U antologiji Dobro smo. A vi? (ur. Miljenka Buljević i Ivana Dražić) donosimo njegovu kratku priču Kameni gost u prijevodu s engleskog Lare Radović.

Hamid će u Booksi gostovati 7. listopada u 20 sati, zajedno s Gunel Mövlud, a u Knjižnici Dubrava 7. listopada u 14 sati. Program Revije provjerite na linku.

Kako biste se opisali u 3 riječi?

Višejezični multinarativni pisac.

O čemu govori vaša priča u Antologiji, bez sažimanja?

O umijeću pripovijedanja.

Što za vas znači pojam "migrantska književnost"?

Sva velika književnost jest "migrantska književnost", bilo da je riječ o vanjskoj ili unutarnjoj migraciji autora.

Što mislite da migrantski pisci donose suvremenoj književnosti, a što bi joj inače nedostajalo?

Ako se slažete s prethodnom tvrdnjom, onda donose veliku i dobru književnost.

Zašto pišete?

Da bih razumio zašto pišem.

Koji je najbolji, a koji najgori savjet o pisanju koji ste ikada dobili?

Najbolji: objesiti rukopis kada je dovršen u dugim listovima papira na zid kako bi se mogao vidjeti u cjelini, poput karte. Od najgoreg sam savjeta pobjegao.

Na čemu trenutačno radite? 

Na uzbekistanskom romanu pod naslovom Ispit, koji se odvija u Marienbadu.

Što ste u posljednje vrijeme čitali?

Aforizmi o mudrosti života Arthura Schopenhauera.

Hamid Ismailov rođen je u duboko religioznoj uzbečkoj obitelji mula i hodža koja je živjela u Kirgistanu, a mnogi su njezini članovi izgubili živote tijekom staljinističkih progona. Ipak, stekao je uzorno sovjetsko obrazovanje, završivši s odličnim uspjehom i srednju školu i vojno učilište, te je stekao sveučilišne diplome iz niza disciplina. Iako je mogao postati uspješan sovjetski ili postsovjetski aparatčik, njegova ga je sudbina umjesto toga odvela do toga da postane disidentski pisac i pjesnik koji živi na Zapadu. Bio je prvi pisac u rezidenciji BBC World Servicea. Kritičari njegove knjige uspoređuju s najboljim ruskim klasicima, sufijskim parabolama i djelima zapadnog postmodernizma. Iako se u njegovu pisanju odražavaju svi ovi, kao i mnogi drugi utjecaji, upravo njegovo jedinstveno interkulturalno iskustvo oduševljava čitatelja i uvlači ga u njegov svijet.