Ako angažirana književnost danas postoji u domaćem kontekstu, onda je ime kojeg ćemo se među prvima sjetiti svakako ono Marine Vujčić. U njenom se spisateljskom opusu prepoznaje interes za svakodnevne priče, one koje se nalaze posvuda, a iz kojih autorica razvija dalekosežno seciranje društvenih problema od nasilja nad ženama pa do problema usamljenosti i otuđenosti. Pri toj borbi sa svakodnevnim nevoljama književnost nije kulisa, nego je mjesto unutar kojeg se takva borba može jedino i pojaviti čime stvara književne tekstove koji su vrijedni i estetske pažnje.
Marina Vujčić se na književnoj sceni pojavila 2010. godine romanom Tuđi život. Od tada je objavila još sedam romana: A onda je Božo krenuo ispočetka, Mogla sam to biti ja, Susjed, Otpusno pismo (u koautorstvu s Ivicom Ivaniševićem), Pitanje anatomije i Pedeset cigareta za Elenu. Godine 2021. objavljuje knjigu dnevničkih zapisa Stolareva kći. Nacionalnu nagradu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske 'Marin Držić' dobila je za drame: Umri ženski, Podmornica i Plodna voda. Dobitnica je V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman za roman Susjed. Svoju je posljednju knjigu Sigurna kuća opisala u jednoj rečenici kao „roman o ženi koja služi zatvorsku kaznu zato što je u samooobrani ubila nasilnog muža“, ali to je roman o puno više toga, o sustavnom psihofizičkom zlostavljanju i nezainteresiranosti društva i institucija da se pomogne žrtvi.
Svakom svojom knjigom Marina Vujčić iznova daje uvid u slojevitost svakodnevice i zaokruženost tzv. običnih likova. Upravo su oni junaci njezinih romana u kojima se pokazuje koliko književnost može redistribuirati pažnju na sve one koje inače možda ne primjećujemo i upravo će zbog toga biti gošća tribine Otpor(nost) književnosti.
Tribinu vodi Filip Kučeković, a u iščekivanju tribine pročitajte osvrt na knjigu Sigurna kuća kojeg je za portal Booksa napisala Melida Travančić.
Program udruge Kulturtreger podupiru Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklada Kultura nova.
U današnjem svijetu koji razaraju ratovi, neokolonijalizam, ekstremizam, netrpeljivost i ekološka kriza, književnost gradi vlastiti prostor — mjesto u kojem se s tim užasima može suočiti, o njima govoriti i ponuditi drugačije perspektive, pa čak i moguće smjerove otpora i promjene. Na tribini Otpor(nost) književnosti književnost ćemo promišljati kao strategiju otpora tim pojavama: kako kroz otvoreno politički usmjerene književne tekstove, tako i kroz poniranje u osobna iskustva, intime i fragilnosti života u nestabilnom i neizvjesnom svijetu. Saveznike u toj borbi ne tražimo samo među piscima i spisateljicama, nego i među svima koji sudjeluju u nastanku i oblikovanju književnog teksta — prevoditeljima_cama, urednicima_cama, kritičarima_kama i novinarima_kama. Zajedno s publikom, oni tvore zajednicu koja književnost shvaća kao aktivnu praksu i alat za zamišljanje zdravije, otvorenije i poticajnije društvene stvarnosti. Razgovori će pritom zahvatiti i širi kulturni i književni kontekst: od pregleda aktualnih trendova i nagrađivanih autora do fenomena „cross-over“ žanrova koji pomiču granice književnosti i dovode je u dijalog s drugim umjetnostima.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
