Hrvatska ove godine nastupa kao zemlja-partner najstarijeg sajma knjiga na svijetu, onog Leipziškog. U periodu od 13. do 16. ožujka leipziškoj publici predstavit će se 32 domaćih autora te 40-ak prijevoda na njemački, najavljeno je jučer na konferenciji za tisak održanoj u Ministarstvu kulture. Spomenuto je ministarstvo, izjavio je ministar Biškupić, za taj događaj od velike kulturne važnosti izdvojilo 2,5 milijuna kuna.
O okvirnom programu nastupa hrvatske repke govorili su voditelji programa Alida Bremer /naslovna/ i Gregöry Dalos koji su najavili nove prijevode domaćih autora (Olja Savičević-Ivančević, Miljenko Jergović, Roman Simić Bodrožić, Igor Štiks, Edo Popović, Boris Perić...); predstavljanje autora koji su dobili Nagradu za europsko razumijevanje (Drakulić, Ćosić, N. Popović te Karahasan) koje bi trebao voditi nedavni zagrebački gost Claudio Magris; Slavenka Drakulić će predstavljati mlade domaće spisateljice, a spremaju se i brojna predavanja i čitanja od kojih valja izdvojiti završno čitanje u povijesnoj utvrdi u Dresdenu koju popularno nazivaju 'balkonom Europe', a koja s Hrvatima dijeli zajedničke uspomene. Utvrdu je, kako je objasnila Bremer, u 17. stoljeću bezuspješno osvajalo 500 hrvatskih konjanika. U novi pohod na 'balkon' kreću stylish domaći književnici, čiji će nastup obilježiti domaće kravate potekle iz radionice Akademije Cravatice. Za potrebe sajma u 50.000 primjeraka tiskat će se promidžbena programska knjižica, koja će se dijeliti uz časopis Kreuzer po različitim mjestima u gradu, a za koju, navela je Bremer, još uvijek nemaju dovoljno sponzora.
Direktor sajma u Leipzigu Oliver Zille napomenuo je da će hrvatska prezentacija u Leipzigu trajati 3 godine kako bi se naša književnost što bolje pozicionirala na 9,2 milijarde eura teškom tržištu. Njemačka ima najveće prevoditeljsko tržište na svijetu (od 80.000 novih naslova, 7% otpada na prijevode) i razvijenu kulturu čitanja, tako da se naši književnici mogu nadati dobroj recepciji. Dodavši da se dosad malo prevodilo s hrvatskog jezika, Zille je rekao da im je želja u njemačkoj percepciji izdiferencirati hrvatsku književnost od ostalih zemalja bivše Jugoslavije te osigurati njezinu trajnu prisutnost na njemačkom tržištu.
Ovakvi su sajmovi odličan način da se predstave raznolike književne scene malih naroda, ali i sjajno mjesto za jačanje veza kulturnih djelatnika iz čitave Europe. Nadamo se da će naši kulturnjaci znati to iskoristiti.
Detaljni program sajma bit će poznat 12. veljače - www.leipziger-buchmesse.de, a želite li o ovoj temi saznati nešto više, na T-Portalu je objavljen intervju s Alidom Bremer. Go!
