Agencije javljaju da je Ljubljana 10 grad koji ima čast nositi titulu UNESCO-ove svjetske prijestolnice knjige. U natjecanju da to postane 2010. godine slovenska je prijestolnica nadigrala Beč, Lisabon, Rigu, St. Peterburg, Wellington i Guadalajaru te će nakon Amsterdama (2008.) i Beiruta (2009.) u razdoblju od 23. travnja 2010. do 23. travnja 2011. organizirati cijeli niz manifestacija kojima je cilj promovirati knjigu i čitanje. U planu je kongres pod nazivom Knjiga kao nositelj razvoja čovječanstva, programi Ljubljana čita i Knjiga i grad, literarni festival posvećen svjetskim književnostima, pokretanje kulturnog dvotjednika i još mnogo, mnogo toga.
Slobodna Dalmacija je povodom svog 65. rođendana dodijelila nagrade za područja umjetnosti, znanosti i novinarstva. Nagrada Joško Kulušić za životno djelo u području novinarstva otišla je u ruke Igoru Mandiću, a za svoj su opus nagrađeni i drugi znameniti Hrvati - Arsen Dedić dobio je nagradu Emanuel Vidović za područje umjetnosti, a Davorin Rudolf nagradu Frano Bulić za znanost. Godišnje nagrade za novinarstvo dobili su Anđelko Erceg, utemeljitelj Makarske kronike, za umjetnost grupa T.B.F. iza koje je uspješni album 'Galerija Tutnplok' te za znanost Dragan Poljak, nominiran zbog znanstveno-istraživačkog rada na primjeni teorije elektromagnetskih polja na području antena i elektromagnetske kompatibilnosti. Posebno priznanje dodijeljeno je Anatoliju Kudrjavcevu, uz obrazloženje da je neprekidno, gotovo četiri desetljeća, bio kazališni kritičar Slobodne Dalmacije. 
A kad smo već kod Dalmacije i nagrada, Slobodna Dalmacija javlja da su splitski strip crtač Branko Ricov i riječki scenarist Zoran Žmirić za svoj strip Budućnost je u mašti dobili drugu nagradu na međunarodnom natječaju na temu Tajni život Julesa Vernea, koji je uz pomoć Francuskog kulturnog centra u Beogradu, a povodom 40 godina izlaženja, organizirala legendarna Stripoteka. Više o pobjednicima saznajte na njihovim blogovima/sajtovima – Ricov & Žmirić.
Nakladnička kuća Riječ iz Vinkovaca objavila je dva kola biblioteke Carmen Croaticum, koja sadrže 40 zbirki pjesama i predstavljaju cjelovit pregled hrvatskog pjesništva 20. stoljeća. Prvo kolo počinje Kranjčevićem, a najviše je pjesnika iz razdoblja moderne - Begović, Domjanić, Matoš, Nikolić, i međuraća - V. Kovačić, Šimić, Tin Ujević, Krleža, Tadijanović, Parun. Od krugovaša su zastupljeni Mihalić, Pupačić, Tomičić, od razlogovaca Majetić, Mrkonjić i Sabol te postmodernisti Bilopavlović i Knežević. U II. kolu od starijih pjesnika klasika tu su Galović, Kaštelan, Goran Kovačić, Krklec, Majer, Sudeta i Vitez, dok su od suvremenika uvršteni Miroslav S. Mađer, Zvonimir Balog, Ljerka Car-Matutinović, Pajo Kanižaj, Nada Iveljić, Bošnjak, Mijović Kočan, Božica Jelušić, Delimir Rešicki i drugi. Premda su originalno u biblioteci planirali objaviti čak 100 knjiga, Martin Grgurovac, producent i pokretač Carmen Croaticuma najavio je da će zbog manjka love i interesa kupaca najvjerojatnije biti objavljeno samo 50 knjiga.
