Može li se o Kerouacovom klasiku Na cesti napisati išta što već niste čuli tisuću puta? Godine 1951. 29-godišnji se Jack Kerouac na 3 tjedna zatvorio u radnu sobu i frenetično, bez interpunkcije, ispisao tridesetak metara romana na roli papira, a onda je sljedećih 6 godina tražio nekoga tko bi mu to objavio. Nakon brojnih urednički intervencija, roman je objavljen 1957., dok se njegova integralna verzija na tržištu pojavila tek 2007.
Mi Kerouaca u hrvatskom prijevodu čitamo od 1971. kad ga je za Zoru prevela Nada Šoljan. Tom se prijevodu odnedavna pridružio još jedan. Koprivnički je Šareni dućan reizdao Na cesti i to u vrlo primjerenom prijevodu za kojeg se pobrinula basistica The Bambi Molestersa Lada Furlan Zaborac /naslovna/. Zanima li vas kako se glazbenica snašla s tekstom kojeg često uspoređuju s jazz improvizacijom, provjerite u našoj knjižari za 129 kuna. 
Iz majstorske radionice njujorčanina Paula Austera stiže nam njegov 14. roman Man in the Dark, o čovjeku kojemu je život toliko sjeban da od njega bježi smišljajući alternativni. Dok leži u krevetu oporavljajući se nakon automobilske nesreće ostarjeli književni kritičar August Brill, pritisnut nesrećom sa svih strana (žena mu je umrla od raka, a dečka njegove obožavane unuke upravo su javno smaknuli talibani), u glavi razvija ideju za roman o nesretnom mađioničaru Owenu Bricku, koji se jednoga dana probudi u novoj, drugačijoj Americi u kojoj Twinsi još uvijek stoje uspravno, ali bijesni građanski rat. Čudnim spletom okolnosti Bricka ubrzo angažiraju da ubije čovjeka odgovornog za sukob...
Premda bi se po rečenom moglo učiniti da se Auster u najnovijem romanu bavi političkim prilikama u zemlji, ipak je riječ o priči koju više zanima mali čovjek i njegova nastojanja da preživi u "crnom središtu mrtve noći". Roman se i strukturalno čini zanimljiv. Uz priču o kritičaru i mađioničaru na tajnoj misiji, kroz roman se provlači i esejistička potka na temu filma - Brill preko dana krati vrijeme gledajući klasike u društvu svoje ucviljene unuke s kojom razglaba o filmskoj teoriji, životu, svemiru i svemu ostalom... 
Moj život sa Cheom, nemaštoviti je naslov memoara koje je upravo izdala prva Che Guevarina žena, peruanska ekonomistica Hilda Gadea, rođena 1925. u Limi, koja je Chea upoznala s ljevičarskom doktrinom i zahvaljujući kojoj se mladi doktor povezao s kubanskim progresivcima. Gadeini memoari kao da su nastavak Cheovih Dnevničkih zapisa, njezina priča počinje tamo gdje je njegova stala. Upoznali su se u Gvatemali, gdje je ona bila u političkom egzilu, a Che je privodio kraju svoju proputovanje Amerikom. Navodno joj se prvo nije svidio, ali ju je pridobio svojim poznavanjem filozofije i poezije. Gadea priča o Cheovom političkom usponu i prilikama u južnoj Americi, no najviše o njihovom braku, koji je neslavno završio svega par dana prije no što je Che oženio Aleidu March.
